Amerika pravi AI armiju budućnosti

Projekat "Azenkur": Pentagon sprema armiju od milion dronova kamikaza!

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Profimedia
Američka vojska ulazi u novu fazu razvoja naoružanja, u kojoj će veštačka inteligencija, roboti i dronovi imati sve važniju ulogu na bojnom polju.
  • Pentagon je pokrenuo projekat 'Agincourt' da ubrza razvoj i uvođenje autonomnih vojnih sistema i pripremi novu komandu AutoWarCom do 1. oktobra 2027. godine.
  • Američka vojska planira da tokom 2026. uvede stotine hiljada jednokratnih napadnih sistema, uz širenje proizvodnje jeftinijih dronova i robota.
  • Veštačka inteligencija treba da pomaže u obradi podataka, prepoznavanju ciljeva i bržem donošenju odluka na bojnom polju.

Pentagon je pokrenuo projekat „Agincourt“, čiji je zadatak da ubrza razvoj i uvođenje autonomnih vojnih sistema i pripremi teren za novu komandu koja bi povezala ove tehnologije u svim rodovima američke vojske. Cilj je da se od razvoja do upotrebe na terenu stigne mnogo brže nego do sada.

Iza projekta stoji američki ministar odbrane Pit Hegset, koji je krajem septembra najavio formiranje buduće Komande za autonomno ratovanje, poznate pod skraćenicom AutoWarCom. Prema planu Pentagona, nova komanda trebalo bi da bude uspostavljena do 1. oktobra 2027. godine, dok je „Agincourt“ prelazni projekat koji treba da pripremi njeno formiranje. Ideja je da se vojska manje oslanja na spore nabavke i komplikovane procedure, a više na brzo testiranje tehnologije i njeno prilagođavanje stvarnim potrebama vojnika.

Foto: Shutterstock

Ime projekta nije izabrano slučajno. Bitka kod Azenkura, odnosno Agincourta, odigrala se 1415. godine tokom Stogodišnjeg rata, kada je engleska vojska porazila brojčano nadmoćnije francuske snage. Englezi su veliku prednost stekli, između ostalog, zahvaljujući dugim lukovima i načinu na koji su organizovali svoje strelce. Pentagon danas koristi tu istorijsku paralelu kako bi poručio da tehnološka prednost i dobra organizacija mogu da promene odnos snaga na bojnom polju.

Međutim, iza ovog naziva ne krije se jedna nova supermašina, već promena načina na koji američka vojska razvija i nabavlja naoružanje. Projekat treba da poveže vojnike koji koriste opremu, inženjere koji je razvijaju i kompanije koje mogu brzo da naprave nova rešenja. Umesto da se godinama čeka na završetak velikog programa, cilj je da se sistemi isprobavaju, unapređuju i prilagođavaju potrebama na terenu u znatno kraćim ciklusima.

Foto: Mykola Tys / Alamy / Alamy / Profimedia

Hiljade dronova, a u budućnosti i milioni?

Hegset je najavio da američka vojska namerava da tokom 2026. uvede u upotrebu stotine hiljada jednokratnih napadnih sistema, dok se u narednim godinama govori o milionima. Reč je o bespilotnim sistemima koji mogu da se koriste za napad, a ne o tvrdnji da će svi oni biti potpuno autonomni ili da će sami donositi odluke o gađanju. Plan ustvari pokazuje koliko Pentagon želi da proširi proizvodnju jeftinijih sistema koji se mogu nabavljati u velikom broju.

Razlog je jednostavan: savremeni ratovi pokazali su da skupi avioni i sofisticirane rakete nisu jedino što odlučuje o ishodu borbe. Relativno jeftini dronovi mogu da izviđaju, prate kretanje protivnika, prenose podatke i napadaju ciljeve. Ako se takvi sistemi proizvode u velikim količinama, vojska može da rasporedi mnogo više uređaja i da ih brže zameni kada budu uništeni, što je jedan od razloga zbog kojih SAD žele da promene način na koji razvijaju i nabavljaju vojnu tehnologiju.

Foto: Andriy ANDRIYENKO / AFP / Profimedia

Veštačka inteligencija postaje deo bojnog polja

Uloga veštačke inteligencije ne svodi se samo na to da dron leti bez pilota. AI sistemi mogu da obrađuju podatke sa kamera i drugih senzora, pomažu u prepoznavanju objekata, analiziraju informacije i ubrzavaju donošenje odluka. Kada se takve mogućnosti povežu sa bespilotnim letelicama, kopnenim robotima i pomorskim sistemima, vojska može da dobije mnogo bolji pregled situacije na različitim delovima bojnog polja.

Ipak, autonomija ne znači uvek isto. Neki sistemi samostalno održavaju pravac leta ili izbegavaju prepreke, dok drugi mogu da obavljaju složenije zadatke uz ljudski nadzor. Pitanje koliko će samostalno odlučivati o upotrebi smrtonosne sile mnogo je ozbiljnije i ne može se izjednačiti sa običnom automatizacijom. Pentagonov plan govori o širenju autonomnih i robotskih sposobnosti, ali to samo po sebi ne znači da će svaki dron dobiti dozvolu da samostalno bira i napada mete.

Foto: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Komanda koja treba da poveže celu vojsku

Buduća Komanda za autonomno ratovanje trebalo bi da koordinira razvoj i uvođenje bespilotnih i autonomnih sistema u različitim delovima američke vojske. Umesto da se svaki rod oružanih snaga razvija odvojeno, nova struktura trebalo bi da pomogne da se tehnologije povezuju i koriste zajedno, od vazduha i kopna do mora i svemira. 

Za pripremu projekta zaduženi su Oven Vest i viši podoficir američke mornarice Maks Straziser. Njihov zadatak je da povežu vojne potrebe sa tehnološkim kompanijama i ubrzaju put od ideje do sistema koji može da se testira na terenu. Pentagon želi da se više odluka donosi bliže vojnicima koji će tehnologiju koristiti, a da se uspeh meri time da li sistem zaista rešava problem, a ne samo time da li je završena administrativna procedura.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama MONDO Inc uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.